O nama

Last updated: 22. decembar 2021

MEMODUCT beta 1 verzija

O projektu

posthuman.archive je ogledni repozitorijum savremenih medijsko-umetničkih praksi i istraživanja u oblasti digitalne humanistike, kiber-antropologije i istorije umetnosti koji kroz specijalizovane temate promišljanju kibernetičke sprege sveta, umreženog sopstva, formalnih tehnoloških sistema i umetnosti. Digitalna utopija otvorenog sveta bila je kohezivni element koji je tokom 1990-ih povezao umetnike u internacionalnu mrežu donevši društveni progres baziran na znanju i emancipatorskoj ulozi informacionih tehnologija (IT). Performativnost komunikacije i mogućnost slobode govora u informatičkom prostranstvu bila je zasnovana na sistemu ličnih sloboda sajber građana, veri u direktnu demokratiju, samoupravljanje i uradi-sam kulturu. Upravo to su zaboravljeni oslonci humanistike koji danas, u vreme digitalne distopije i ekstremne IT komercijalizacije, ponovo dobijaju na aktuelnosti.

Kreiranje digitalnog arhiva podrazumeva: prezentaciju studija slučaja umetničkih radova, analizu socio-kulturnog ciklusa novomedijske scene, video intervjue sa umetnicima, digitalizaciju relevantnih štampanih i medijskih izvora, kreiranje kritičkih tekstova, foto arhivu umetničkih radova, vizuelizaciju podataka i izradu prostorno-vremenskih reprezentacija i mapa. Pomenute metode imaju za cilj konstrukciju istraživačkog-arhivarskog modela koji principe digtalne humanistike prilagođava prirodi umetničkog stvaralaštva koje je originalno kreirano u digitalnom formatu ali postaje vremenom nedostupno zbog zastarevanja tehnologija.

Memoduct beta 1 verzija javno je dostupna od januara 2021. godine. Razvoj Memoduct alfa verzije odvijao se u periodu avgust-decembar 2020, a podrazumevao je konceptualizaciju memoduct.matriksa i vizuelnih studija slučaja umetničkih radova, kao i praktičnu aplikaciju modela u okviru pilot projekta „NS digi.povera 1995-2020”. Razvoj alfa verzije bio je podržan od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Beta 2 verzija, koja se očekuje krajem 2022, biće unapređena narativnim studijama slučaja, grafikonima i mapama socio-kulturnog okruženja.

Dugoročni cilj Memoduct projekta je unapređenje istraživačke metodologije i kreiranje novih alata za proučavanje novo-medijske umetnosti u širem društveno-ekonomskom kontekstu, a u skladu sa savremenim zahtevima digitalne humanistike. Ciljne grupe MEMODUCT posthuman.archive su: 1) istraživači u oblasti istorije umetnosti i digitalne humanistike; 2) umetnici koji rade u hibridnim disciplinama preklapajući Umetnost—Nauku—Tehnologiju; 3) studenti umetničkih akademija, teorije umetnosti i humanistike; 4) profesionalci koji rade u oblasti kreativnih industrija (eksperimentalna grupa).

O metodu

digital.walkabout metod povezuje koncepte kulturne evolucije i informatičke teorije, u narativ o kompjuterizovanom društvu i ritualu prolaska postčoveka ka virtuelnom sopstvu. Ovakva istraživačka metoda, povezana je sa društvenom funkcijom umetnosti koja vrši transfer vrednosnih i saznajnih sistema na svakodnevni život — na buduće generacije. Time je omogućeno ublažavanje negativnih efekata rapidnog tehnološkog progresa — pragmatičnog artless društva vođenog profitom. Digital walkabout je kulturološka adaptacija na promene izazvane virtuelizacijom i globalizacijom, to je ritualni prolazak od pragmatičnog ka sistematičnom pogledu na informatički svet.

Tokom devedesetih i posle dvehiljadite došlo je do ekspanzije mreže centara za nove medije, rezidencijalnih programa za umetnike, internacionalnih festivala, mejling lista, informacionih portala, razvoja softvera koji omogućuju rad na daljinu i olakšan transfer novca, što je redefinisalo pojmove staništa, rada, odnosa centra i periferije, umetničke scene, kao i hijerarhijske relacije unutar kulturnog sistema nacionalnih država. Proučavanje pionirskih radova novo-medijske umetnosti značajno je za razumevanje aktuelnih stanja hibridnosti Nacionalno—Multinacionalno—Globalno, Virtuelno—Realno, Umetnost—Nauka, Čovek—Mašina.

O autorima

Violeta Vojvodic Balaz

MEMODUCT autorka i rukovoditeljka projekta je Violeta Vojvodić Balaž, doktorka umetnosti i doktorandkinja na odseku teorije umetnosti i medija FMK, Beograd. Njen istraživačko-teorijski interes spaja umetnost, kibernetiku i digitalnu humanistiku, stavljajući fokus na autopoiesis autora i analizu kompleksnih stanja okruženja neophodnih za realizaciju/ili/proučavanje umetničkog dela u informatičko doba.

Violeta Vojvodić Balaž diplomirala je slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (1995); magistrirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (2000) sa mas-medija kampanjom „Urtica Medicamentum est”; specijalizirala je menadžment na Evropskoj diplomi za menadžment u kulturi, Brisel (2006); umetnički doktorat SLUČAJ UMETNIKA-PUSTOLOVA KOJI POSLUJU NA GLOBALNOJ MARGINI — Umetnost, novac i vrednost u doba veštačke inteligencije odbranila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (2017); trenutno radi na doktorskoj tezi „Kibernetski modeli Postčoveka: Digitalni umetnički nomadi” (FMK, Beograd) koja je osnov za izradu modela MEMODUCT posthuman.archive.

Eduard Balaz

MEMODUCT koautor Eduard Balaž, magistar umetnosti. Njegova specijalnost je razvoj eksperimentalnog grafičkog dizajna, interfejsa, ikonografije i vizuelizacije podataka.

Eduard Balaž je dobio godišnju nagradu za slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 1996, a diplomirao na istoj akademiji 1997. Magistrirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2003.

Violeta Vojvodić Balaž i Eduard Balaž su osnivači grupe za umetnička i medijska istraživanja Urtica, u okviru koje su radili kao umetnici u periodu 1999-2011. Violeta i Eduard su bili suosnivači Centra za nove medije kuda.org (Novi Sad, Srbija).